Pozvani predavači
Blaženka Divjak
Prof. dr. Blaženka Divjak redovita je profesorica matematike u trajnom zvanju i znanstvena savjetnica u području informacijskih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu, Fakultetu organizacije i informatike. Osim matematike i matematičke edukacije, njezina istraživačka područja obuhvaćaju analitiku učenja, umjetnu inteligenciju u obrazovanju, razvoj kurikuluma, e-učenje, dizajn učenja, vrednovanje te strateško odlučivanje u visokom obrazovanju. Bila je koordinatorica i istraživačica na više od četrdeset nacionalnih i međunarodnih projekata. Trenutno vodi europski Erasmus+ projekt SAILeR – Streamlining AI in Learning Reimagination i projekt Hrvatske zaklade za znanost TRUELA – Trustworthy Learning Analytics and AI for Sound Learning Design. Samo tijekom 2024. godine održala je desetak pozvanih predavanja o umjetnoj inteligenciji u obrazovanju na prestižnim međunarodnim konferencijama i sveučilištima. Potpredsjednica je međunarodnog udruženja Society for Learning Analytics Research (SoLAR) te vodi Laboratorij za analitiku učenja na FOI-ju, koji je razvio široko korišteni softver za dizajn učenja BDP Learning Design (learning-design.eu). Obnašala je dužnost prorektorice za studente i studijske programe Sveučilišta u Zagrebu (2010.–2014.) te ministrice znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske (2017.–2020.). CV: https://www.foi.unizg.hr/en/staff/blazenka.divjak
Umjetna inteligencija: štaka ili skela za učenike i učitelje?
Umjetna inteligencija (UI), a osobito generativna umjetna inteligencija, sve snažnije ulazi u obrazovni kontekst te izravno utječe na način na koji učenici uče i učitelji poučavaju i vrednuju postizanje ishoda učenja. Za razliku od ranijih digitalnih tehnologija, generativna UI ne djeluje samo kao alat za pristup informacijama, nego kao aktivni sudionik u kognitivnim procesima jer objašnjava, predlaže, strukturira, interpretira, a ponekad i donosi odluke. Time se otvara ključno pitanje: djeluje li UI u obrazovanju kao skela koja privremeno podupire učenje ili kao štaka koja dugoročno zamjenjuje zdravi kognitivni napor?
S jedne strane, UI može smanjiti ekstrinzično kognitivno opterećenje i olakšati učenje, a s druge strane, stihijska ili neadekvatno dizajnirana uporaba UI-ja može dovesti do slabljenja dubinskog razumijevanja te usporavanja razvoja kapaciteta za učenja. Hoće li nam uskoro trebati „teretane za mozak“?
Učenje „jedan na jedan“ često se navodi kao ideal u obrazovanju, a uz promišljenu primjenu dobro dizajniranih UI asistenata moguće je djelomično mu se približiti. Međutim, istraživanja upozoravaju da rad učenika s UI asistentima mora biti aktivan i usmjeren na rješavanje problema, jer pasivna uporaba može poboljšati kratkoročne ishode, ali ne i dugoročno zadržavanje znanja i razvoj ključnih vještina.
Vesna Ivasović
Vesna Ivasović je diplomirala, magistrirala i doktorirala na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zaposlena je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u Odjelu za promicanje mentalnog zdravlja Službe za promicanje zdravlja. Oko devet godina je radila u Agenciji za odgoj i obrazovanje na radnom mjestu više savjetnice za stručne suradnike psihologe i nastavnike psihologije. Ima dugogodišnje iskustvo rada kao stručni suradnik psiholog i klinički psiholog u području darovitosti, razvojnih teškoća i dvostrukih posebnih potreba te teškoća mentalnog zdravlja djece i adolescenata. Autorica je brojnih radova, poglavlja u knjigama i priručnika te suurednica knjige na engleskom jeziku. Sudjelovala je u više hrvatskih i međunarodnih projekata. Bila je članica Savjetodavne skupine za izradu programa mentalnozdravstvene pismenosti odgojno-obrazovnih djelatnika PoMoZi Da i edukator voditelja programa za teme samoozljeđivanje, suicid i trauma. Niz godina je bila vanjska suradnica – predavač na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, predavala je i na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. Bila je članica radnih skupina za izradu nacionalnih dokumenata u području obrazovanja za darovitu djecu. Izlagala je na brojnim hrvatskim i međunarodnim stručnim skupovima. Bila je članica organizacijskog odbora konferencije Creativity Research & Innovation in Gifted Education Europskog vijeća za darovitost (ECHA), izlagala je na više svjetskih i hrvatskih konferencija o darovitosti i kreativnosti, sudjelovala je u organizaciji prve međunarodne konferencije o darovitosti Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije. Bila je članica stručnog tima Škole stvaralaštva Novigradsko proljeće u Novigradu koja okuplja kreativne učenike. Profesionalni interesi usmjereni su na mentalno zdravlje djece i adolescenata, darovitost i kreativnost.
Darovitost – od propisa do prakse
Ako postoji nešto što je današnjem svijetu, opterećenom složenim globalnim problemima, prijeko potrebno, onda su to daroviti pojedinci. Oni su bogatstvo društva čije prepoznavanje, razvoj i usmjeravanje imaju dalekosežne pozitivne posljedice. Upravo iz tog razloga nove teorije ističu potrebu razvoja tzv. transformacijske darovitosti, odnosno darovitosti usmjerene ne samo na visoka individualna postignuća, već i na stvaranje značajnih pozitivnih promjena u svijetu. Kako bi se to postiglo, obrazovanje je potrebno usmjeriti na razvoj transformacijskog potencijala učenika, a ne samo na tradicionalne obrasce postignuća, što neke države uspješno provode.
U Hrvatskoj su obrazovne potrebe darovitih učenika, kao skupine učenika s posebnim potrebama, regulirane propisima i preporukama: Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Smjernicama za rad s darovitom djecom i učenicima te novim Pravilnikom o radu s darovitom djecom i učenicima. Unatoč propisima, prava darovitih se često iz različitih razloga zanemaruju, što može imati negativne posljedice na njihov akademski, emocionalni i socijalni razvoj te dovesti do obrazovnog podbačaja, narušavanja dobrobiti i mentalnog zdravlja. Cilj predavanja je prikaz suvremenih spoznaja o darovitosti, profesionalnih standarda koji se smatraju najboljom praksom te načina olakšavanja snalaženja između propisa i prakse.
Rad s darovitim učenicima često je zahtjevan jer podrazumijeva timski pristup, visoku motivaciju, entuzijazam i fleksibilnost učitelja i ostalih članova tima. Preduvjet za pružanje učinkovite podrške je razumijevanje njihovih potreba i razvojnih specifičnosti, što će se prikazati uz primjere. Razmotrit će se uloga stručnog suradnika psihologa u identifikaciji, praćenju i podršci uz praktične smjernice. Prikazat će se najčešći problemi koji se javljaju u praksi, nedoumice i prepreke u provedbi propisa i ostvarivanju najboljeg interesa darovitog učenika, kao i načini na koje se mogu umanjiti ili izbjeći.
Tanja Jurin
Doc. dr. sc. Tanja Jurin klinička je psihologinja i docentica na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje na kolegijima Klinička procjena psihičkih poremećaja, Uvod u kliničku psihologiju i Psihologija seksualnosti. Trenutno obnaša i funkciju voditeljice Savjetovališta za studente Sveučilišta u Zagrebu. Specijalizirala je i doktorirala u području kliničke psihologije te završila edukacije iz kognitivno-bihevioralne terapije i seksualne terapije. Više od dvadeset godina djeluje u području kliničke psihologije kroz edukacijski, istraživački i neposredni klinički rad s klijentima. Redovito sudjeluje na znanstvenim i stručnim skupovima te održava pozvana predavanja za stručnjake i širu javnost na teme mentalnog zdravlja, partnerskih odnosa i seksualnog zdravlja. Za svoj doprinos popularizaciji znanosti i približavanju stručnih psiholoških znanja široj javnosti dobitnica je Državne nagrade za znanost. Autorica je brojnih znanstvenih i stručnih radova iz područja kliničke psihologije, psihičkog i seksualnog zdravlja te aktivno sudjeluje u domaćim i međunarodnim znanstvenim projektima. Članica je više stručnih i znanstvenih organizacija i udruga. U Psihološkom centru Nit provodi savjetodavni i terapijski rad s pojedincima i parovima, s ciljem unapređenja mentalnog zdravlja, jačanja kvalitete partnerskih odnosa te pružanja stručne pomoći u području seksualnih poteškoća i poremećaja.
Zašto je edukacija o spolnom i reproduktivnom zdravlju pitanje dobrobiti djece i mladih?
Briga za dobrobit djece i mladih u okviru obrazovnog sustava opravdano obuhvaća i teme spolnog i reproduktivnog zdravlja, s obzirom na njihovu važnost za tjelesno, psihičko i socijalno funkcioniranje te kvalitetu odnosa. Ovo predavanje ima za cilj na sustavan način prikazati pokazatelje spolnog i reproduktivnog zdravlja mladih u Republici Hrvatskoj, a koji nedvojbeno upućuju na potrebu sustavnijeg pristupa ovom području. Istodobno, potreba za takvim sustavnim pristupom u obrazovnom sustavu često nailazi na društvene i ideološke otpore, koje je važno razumjeti i sagledati u širem kulturnom i vrijednosnom kontekstu. U predavanju će biti prikazani programi utemeljeni na znanstvenim dokazima usmjereni na razvoj znanja, stavova i vještina potrebnih za zdrave i sigurne odnose. U tom kontekstu, bit će istaknuta važnost uloge školskih psihologa u procjeni potreba, osiguravanju razvojne primjerenosti sadržaja, podršci učenicima i nastavnicima te promicanju obrazovnih pristupa usmjerenih na dobrobit djece i mladih.
Robert Kopal
Izv. prof. dr. sc. Robert Kopal, viši znanstveni suradnik i profesor stručnog studija u trajnom izboru, voditelj Zavoda za kreativnost i kritičko mišljenje, Sveučilište Algebra Bernays. Dosadašnje profesionalno i znanstveno iskustvo – triple helix: Obrazovanje/edukacija/znanost – voditelj Zavoda za kreativnost i kritičko mišljenje, Sveučilište Algebra Bernays; prethodno iskustvo uključuje: predsjednik Uprave veleučilišta Effectus; dekan Visokog učilišta Effectus; prodekan za R&D na Visokom učilištu Algebra te voditelj diplomskih studija Digitalni marketing (Digital Marketing) i Podatkovni smjer (Data Science); prodekan za nastavu na Visokoj poslovnoj školi Libertas; nastavnik u srednjoj školi; predavač i gost predavač na više visokih učilišta u RH i inozemstvu te na programu CROMA EduCare (Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika); dobitnik Povelje Zbora veleučilišta za posebne zasluge i trajan doprinos razvoju stručnih studija u Republici Hrvatskoj, 2023.; objavio 14 knjiga u RH i inozemstvu (Analitički menadžment, Ekonomska analiza međunarodnog terorizma; Teorija igara; Analiza (socijalnih) mreža i dr.); autor više poglavlja u knjigama te 80+ stručnih i znanstvenih radova u RH i inozemstvu; voditelj i predavač na više stotina poslovnih i analitičkih radionica u RH i inozemstvu (trenirao sigurnosne i obavještajne službenike 11 država); izvršni urednik u časopisu International Journal of Digital Technology and Economy te član uredništva u International Journal of Economics & Management Sciences; član Znanstvenog savjeta HUMS-a; izlagao na mnogim domaćim i međunarodnim konferencijama… Privatni/realni sektor – trenutačno CEO/Chief Science Officer @R&d. Resilient by design, Chief Science Officer @SeaCras (Svjetski ekonomski forum – WEF uvrstio je AI start-up SeaCras među top najbolje svjetske inovatore u području održivosti plave ekonomije kao dio Regenerative Blue Economy Challenge inicijative!); član HUP Koordinacije za umjetnu inteligenciju; prethodno iskustvo uključuje: izvršni direktor za istraživanje i razvoj u Tokić d.o.o.; savjetnik Uprave – Tokić d.o.o.; savjetnik Uprave IN2 Grupe za R&D/znanstveni savjetnik; suosnivač i Chief Science Officer u IN2data; član nacionalnog tima RH – Europski Big Data Hackathon 2017. koji je osvojio 1. mjesto… Državna uprava/javni sektor – trenutačno obnaša dužnost posebnog savjetnika predsjednika Vlade RH za nacionalnu sigurnost te člana Povjerenstva za etičnu primjenu digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije (CARNET); prethodno iskustvo uključuje: državni tajnik MUP-a RH; glavni obavještajni analitičar MUP-a RH (iznimno promaknuće u najviše inspektorsko zvanje glavnog policijskog inspektora, godišnja nagrada MUP-a RH); viši menadžer u POA-i i SOA-i; dizajnirao nekoliko specijaliziranih informacijskih sustava; certificirani trener obavještajne analitike i analitičkog SW; 20+ certifikata; član IALEIA-e i BDVA; sudjelovao i vodio više nacionalnih i međunarodnih analitičkih projekata (Head of PIU & Key Expert: "CARDS Twinning project: Criminal Intelligence System, Phase 1&2" i Project Liaison Officer na UNODC (United Nations Office on Drugs and Crime), projekt "Strengthening of Capacities for Collection and Analysis of Criminal Intelligence in South-eastern Europe" i dr.); član Nacionalnog vijeća za kibernetičku sigurnost; član Matičnog povjerenstva za društvene znanosti; član Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala… Polymathic ekspert u područjima: umjetna inteligencija & data science; obrazovanje; kreativnost & inovativnost; teorija igara; bihevioralna ekonomija; analiza socijalnih mreža & socijalna fizika; kritičko mišljenje; klimatske promjene & klimatska sigurnost; problem solving & decision making; intelligence analysis; cyber security; people & technology.
Umjetna inteligencija u obrazovanju: između nužnosti, rizika i odgovornosti
Umjetna inteligencija više nije pitanje budućnosti, nego sadašnjosti, ali pitanje je jesmo li kao društvo spremni na njezine posljedice. Ovo predavanje, temeljeno na podacima i istraživanjima, otvara raspravu o ulozi umjetne inteligencije u obrazovanju, na tržištu rada i u društvu općenito. Kakva je percepcija umjetne inteligencije u Hrvatskoj i kako se ona mijenja? Koji se trendovi mogu uočiti u razdoblju od 2023. do 2025.? Što nam govore rezultati istraživanja o odnosu umjetne inteligencije, mentalnog zdravlja i generacije Z? Je li STEM obrazovanje dovoljno ili su nam nužno potrebni i društveni, etički i humanistički okviri razumijevanja umjetne inteligencije? I naposljetku, koje su posljedice ne-etičke i nekontrolirane primjene umjetne inteligencije na ključne vještine sadašnjosti i budućnosti: kreativnost i kritičko mišljenje?
Daniela Šincek
Prof. dr. sc. Daniela Šincek je redovita profesorica socijalne psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, na kojem radi od 2006. godine, a nakon nekoliko godina rada provedenih u tadašnjem Centru za socijalnu skrb. Vodila je Odsjek za psihologiju (2014.–2016.) i Centar za internet i društvo (2019.–2021.) te brojne znanstvene i stručne projekte, od 2012. je stalna sudska vještakinja za područje psihologije, a od 2024. godine je vlasnica Privatne psihološke prakse Daniela Šincek. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala u području socijalne psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Edukantica je iz transakcijske analize. Istraživački fokus uključuje rizična ponašanja mladih u digitalnom okruženju, posebno nasilje putem interneta, seksting, problematično korištenje interneta i prekomjerno igranje igara. Objavila je oko 40 radova u domaćim i međunarodnim časopisima, a njezini projekti, uključujući nacionalne i europske inicijative, usmjereni su na istraživanje i prevenciju rizičnih ponašanja u digitalnom svijetu. Trenutno vodi projekt „Digitalna ADAPTacija mladih odraslih – prilagodba digitalnom i obrazovnom okruženju u kontekstu mentalnog zdravlja i rizičnog ponašanja u vrijeme „odraslosti u nastajanju“ (D-ADAPT) odobrenog u okviru NPOO poziva. Aktivna je članica Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog psihološkog društva, recenzentica znanstvenih časopisa i kontinuirano se usavršava u području psihološke procjene, terapije i prevencije nasilja.
Kako da nam preventivni program ne bude “6–7”? Mogućnosti i izazovi prevencije rizičnih digitalnih ponašanja
Rizična ponašanja u digitalnom okruženju predstavljaju sve veći izazov za znanstvenike, stručnjake, roditelje i širu javnost. Brze tehnološke promjene otežavaju ne samo znanstveno praćenje novih oblika rizika, već i razvoj empirijski utemeljenih preventivnih programa. U takvom kontekstu odgovori na nova i još nedovoljno istražena rizična ponašanja mladih često osciliraju između moralne panike i podcjenjivanja stvarnih opasnosti, što otežava učinkovitu prevenciju. Cilj ovog predavanja je prikazati mogućnosti razvoja kvalitetnih preventivnih programa usmjerenih na različite oblike rizičnih digitalnih ponašanja, poput online izazova, prekomjernog igranja videoigara i besciljnog korištenja digitalnih sadržaja. Naglasak će biti stavljen na uravnotežen i na podacima utemeljen pristup koji povezuje znanstvene spoznaje s iskustvima stručnjaka u neposrednom radu s mladima. U predavanju će se predstaviti primjena relevantnih teorijskih okvira, prvenstveno PATHS (Promoting Alternative THinking Strategies) model kao strukturirani pristup osmišljavanju preventivnih intervencija. Ukazat će se i na potencijal prilagođenog socio-ekološkog modela McLeroya i suradnika. Kroz primjere razvoja programa prevencije vršnjačkog nasilja na internetu te prikaz izbornog kolegija u okviru pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičke izobrazbe Filozofskog fakulteta u Osijeku bit će ilustrirani ključni koraci u osmišljavanju programa. Poseban naglasak stavit će se na važnost evaluacije i kontinuirane prilagodbe preventivnih intervencija na temelju prikupljenih podataka, kao ključnih preduvjeta za razvoj kvalitetnih i održivih preventivnih programa u području digitalnih rizika.